Izbornik Zatvoriti

Savetovalište za praćenje razvoja dece i adolescenata

Šta bi roditelji trebalo da znaju o razvoju deteta u prvoj godini života i kasnije, na šta bi morali da obrate pažnju?

U prvoj godini života važno je obratiti pažnju na to da li beba uspostavlja kontakt očima, da li je zainteresovana i prati predmete koji joj se pokazuju, da li osmehuje, da li guče i oglašava se, da li poseže za predmetima, istražuje, zagleda, baca, pokazuje potrebu da se kreće i osvaja prostor.
U ovom periodu važno je reagovati na plač bebe (dodirom, glasom) stimulisati čula (vid,sluh, ukus, miris, dodir) i pružiti stimulaciju, koja neće biti veštačka (upotreba telefona i računara) već uključuje zajedniču igru roditelja i deteta.
Na kraju treće godine, dete bi trebalo da ume da sačeka svoj red, da podeli svoje igračke, da se bez većih problema odvaja od majke, da razume jednostavna pravila igre i igra se” kobajagi” igara, koristi olovku i crta kružne forme, sklapa rečenice, razlikuje boje, imenuje oblike, da samostalno jede i kontroliše pražnjenje, pokazuje potrebu da se povremeno protivi, istražuje prostor, preferira kontakt sa decom i drugim ljudima…
Kako razvoj teče dalje broj veština se povećava i usložnjava.

Zašto je važno pratiti razvoj dece?

U prvim godinama života deteta, imamo progresivni razvoj, u svim razvojnim oblastima (motorički, saznajni, jezički,socio–emocionalni) pa su u ovom periodu i efekti ranog učenja naročito važni.
Tokom razvoja, struktuira se ličnost deteta, pa ono što je formirano tokom godina, predstavlja važnu osnovu za ono što će doći kasnije. Mi ovaj period života deteta posmatramo kao priliku, da delujemo.
Kada znate da možete da utičete na inteligenciju i druge sposobnosti deteta, na formiranje njegove ličnosti, onda je to jako važno za sve nas.

Uloga Savetovališta za praćenje razvoja dece i adolescenata

Uloga Savetovališta za razvoj dece i adolescenata ogleda se u praćenju razvoja dece, prepoznavanju i identifikovanju eventualnih razvojnih odstupanja, čime se omogućava pravovremena dalja dijagnostika i prikladna rana intervencija, u periodu kada ona daje najbolje efekte. Na taj način se preveniraju dublje i složenije smetnje u kasnijem uzrastu. S druge strane, smetnja koja nije prepoznata i onda kada rana intervencija izostane, uglavnom s daljim razvojem dobija novu i složeniju dimenziju.
Prilikom prvog susreta, obavlja se intervju sa roditeljima, kada oni daju podatke o dotadašnjem razvoju deteta, eventualnim teškoćama i porodičnom funkcionisanju. U odnosu na dobijene podatke, ali i procenu psihomotornog razvoja deteta, planira se dalja dijagnostika, konsultacija neke druge specijalnosti, obavlja savetovanje, planira i sprovodi intervencija, kako bi se eventualne teškoće svele na minimum ili potpuno izgubile.

Roditelji rado dolaze u savetovalište, onda kada im je potrebna informacija o tome da li je neko ponašanje deteta prikladno za uzrast, da li se dete tipično razvija, ili traže podršku i usmerenje oko nekog vaspitnog postupka.

Savetovalište za praćenje razvoja dece i adolescenata u Poliklinici Life Impuls

Najčešće se javljaju roditelji koji pokazuju zabrinutost u pogledu razvoja govora dece, ali i zbog nečega što ih naročito brine u ponašanju, problema u saradnji, strahova koji nisu razvojno primereni, teškoća odvajanja dece i adaptacije na kolektiv, noćnog i dnevnog umokravanja, opstipacija koje imaju psihološki uzrok, tikova, mucanja.

Iskusan i edukovan tim pedijatra, psihologa, logopeda, defektologa, fizijatra, dečijeg psihijatra, a po potrebi i lekara drugih specijalnosti će u okviru savetovališta za praćenje i razvoj dece i adolescenata Poliklinike Life Impuls u narednom periodu brinuti o zdravom i pravilnom razvoju Vašeg deteta.

Dr Snežana Ivanović – specijalista pedijatar sa završenom edukacijom iz oblasti mentalne higijene
Milena Petković Milenović – diplomirani psiholog
Mirjana Milošević– diplomirani defektolog – logoped
Jelena Maksimović – diplomirani defektolog -somatoped
Dr Dragan Stamenković– specijalista fizijatar
Doc dr Miodrag Stanković – dečiji psihijatar
Dr Neda Ilić – dečiji psihijatar